"Kćerke Njemačke" poslale Merzu 10 zahtjeva za bolju zaštitu

Lijeva oporba optužila je njemačkog kancelara Friedricha Merza da koristi opasnu retoriku o imigraciji nakon što je podržao protjerivanja ljudi iz gradova i ustvrdio da bi se svatko tko ima kćeri složio s njim.

„Mi smo kćeri – 10 zahtjeva Fridrichu Merzu za našu sigurnost“

Hiba Kauzer, zastupnica SPD-a iz Offenbacha, nije morala ni sekundu razmišljati hoće li potpisati otvoreno pismo upućeno Friedrichu Merzu – 60 istaknutih žena u njemu poziva kancelara da uz svoje brige o „kćerima“ doda i konkretne poteze.

Uslijedila je izuzetno žustra rasprava diljem Njemačke, uključujući brojne prosvjede zbog kancelarovih riječi – a sada i inicijativa pod nazivom „Mi smo kćeri – 10 zahtjeva Fridrichu Merzu za našu sigurnost“, među kojima su poboljšanje kaznenog progona seksualiziranog i obiteljskog nasilja te bolje osvjetljenje i nadzor javnih prostora, javlja DW.

Dvadesetpetogodišnja kći pakistanskih doseljenika održala je svoj prvi govor na prosvjedima u Berlinu. Za DW je izjavila:

„Odmah sam potpisala jer smatram da je jako važno da, ako već raspravljamo o sigurnosti kćeri, to činimo kako treba. Sigurne kuće za žene moraju biti bolje financirane, nijedna žena ne smije biti odbijena.“

Za Kauzer je posebno važna pristupačnost:

„Ako žena nema njemačku putovnicu ili ne govori dovoljno dobro njemački, ne smije biti di

skriminirana.“

Rođena u izbjegličkom kampu – nagrađena za politički angažman

Tko razgovara s Hibom Kauzer, može shvatiti što su proteklih tjedana rasprave učinile ljudima poput nje. Rođena u izbjegličkom smještaju u Brandenburgu, već dvije godine sjedi u predsjedništvu Mladih socijalista SPD-a, a 2024. godine nagrađena je za izniman angažman u lokalnoj politici. Priča o usponu gotovo bajkovita – ali unatoč tome, u svjetlu kontroverzi o „gradskom krajoliku“, i dalje ima osjećaj da sve što radi nije dovoljno.

„Bila sam šokirana, jako tužna i povrijeđena. Bez obzira što radimo, što govorimo, završavamo li studije, mijenjamo li svijet, pozitivno oblikujemo ovo društvo – uvijek se moramo dvostruko ili trostruko više dokazivati da mu pripadamo. Iako to zapravo ne bi trebalo biti pitanje, jer smo ovdje rođeni i odrasli. Ali zašto se o nama stalno tako govori?“

Čak su i njezini rođaci u Pakistanu u jednom trenutku zbunjeno pitali kakve to rasprave Njemačka vodi, priča Hiba Kauzer. Kada je u televizijskim emisijama, nakon rasprava o migracijama, sigurnost žena – osobito u javnom prostoru – postala središnja tema, za nju je bilo dosta. Vrijeme je da se zauzme stav.

Odgovornost tehnoloških kompanija

Jedan od deset zahtjeva iz otvorenog pisma je bolja zaštita žena od seksizma i rasizma na internetu – što mlada političarka svakodnevno osjeća na vlastitoj koži:

„Rasizam na internetu doživljavam svakodnevno. Stalno dobivam poruke u kojima me vrijeđaju i iznose rasističke ili seksističke komentare.“

Kauzer se pita:

„Zašto Instagram dopušta da, kad nekoga blokiram, ta osoba može otvoriti novi profil i opet širiti mržnju? I politika i tehnološke kompanije tu moraju preuzeti odgovornost.“

Nasilje nad ženama u porastu – na internetu, ulici i u vlastitom domu

I Judit Raner još je uvijek prilično zbunjena nedavnim izjavama kancelara. I nije jedina – kaže za DW ova direktorica Njemačkog ženskog vijeća, koja je već danima zatrpana porukama bijesnih i ogorčenih žena zbog Merzovih riječi. Javljaju se telefonom, e-mailom ili putem društvenih mreža, osobito one koje se godinama bore da država konačno učini više protiv partnerskog i obiteljskog nasilja.

„Sigurnost žena u Njemačkoj ozbiljno je ugrožena, prije svega zbog partnerskog nasilja. U 2023. godini, 909 žena u Njemačkoj bile su žrtve pokušaja ubojstva ili ubojstva. Nasilje nad ženama sve više raste – na internetu, na ulici, ali posebno kod kuće. Upravo tamo gdje bi se žene trebale osjećati najsigurnije, prijeti im opasnost“, kaže Raner.

Hubig: 'Država mora učiniti više da spriječi femicide'

Savezna ministrica pravosuđa Stefanie Hubig (SPD) ipak je ublažila očekivanja da će femicidi – ubojstva žena – ubuduće biti strože kažnjavani u Njemačkoj. Ipak, vlada koju čine Unija i SPD dogovorila se u koalicijskom sporazumu da ženama pruži bolju kazneno-pravnu zaštitu.

„Naša država mora učiniti više da spriječi femicide“, rekla je Hubig i najavila uvođenje elektroničke narukvice u zakon o zaštiti od nasilja. To znači: čim se nasilni muškarac približi ženi koja je u opasnosti, sustav šalje alarm njoj i policiji.

Raner to naziva davno potrebnim i važnim korakom, navodeći Španjolsku kao uzor, gdje je elektronička narukvica uvedena još 2009. godine:

„Ali Španjolska je već prije 20 godina pokrenula zakonodavne inicijative koje su bile međusobno usklađene. Govorimo o potpuno drukčijim standardima – to se s Njemačkom uopće ne može uspoređivati.“

U Njemačkoj nedostaje mjesta u sigurnim kućama

Zaštita od nasilja mora vrijediti i za žene s invaliditetom i izbjeglice. Potrebno je više savjetovališta, ali prije svega – općine moraju dobiti više sredstava za opremanje sigurnih kuća za žene.

Dostatno financiranje sigurnih kuća i skloništa za žene jedan je od središnjih zahtjeva u otvorenom pismu upućenom kancelaru Merzu. U Njemačkoj postoji svega 400 sigurnih kuća i stanova s kapacitetom za oko 7.000 žena, a mnoge su ustanove beznadno pretrpane.

Prema Istanbulskoj konvenciji o borbi protiv nasilja nad ženama, Njemačkoj bi trebalo tri puta više mjesta – oko 21.000. Žene koje traže zaštitu često moraju usred noći putovati u druge gradove – pod uvjetom da uopće imaju automobil.

„Najapsurdnije je to što svaka četvrta žena na kraju mora sama platiti boravak u sigurnoj kući. Dakle, žena doživi nasilje od partnera, pobjegne iz stana, traži zaštitu – i na kraju dobije račun za smještaj. To zaista simbolično odražava stanje zaštite žena od muškog nasilja u Njemačkoj“, kaže Raner.

Hoće li rasprava o 'kćerima' konačno potaknuti promjene?

Hoće li žestoka rasprava o „gradskom krajoliku“ i „kćerima“ na kraju barem dovesti do pomaka u zaštiti žena od nasilja? Prvi korak ipak je učinjen početkom godine, kada su nakon raspada koalicije CDU, Zeleni i SPD progurali Zakon o pomoći žrtvama nasilja, koji od 2032. ženama pogođenim nasiljem jamči besplatno pravo na zaštitu i savjetovanje.

To je prekretnica, smatra direktorica Njemačkog ženskog vijeća, pa upućuje apel:

„I dalje se nadam da će se rasprava sada ozbiljno voditi – i da će kancelar Merz poslušati što kćeri imaju za reći.“